Vijesti

Pripremajući se za najveći krščanski blagdan Uskrs, kojim se slavi dan uskrsnuća Isusa Krista, Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara organizira na glavnom zagrebačkom trgu, Trgu bana Josipa Jelačića, sajamsku priredbu pod nazivom Vukovarski Uskrs u Zagrebu. Uskrsni običaji su variraju od zemlje do zemlje i od države do države, ali pod zajednički simbol im se mogu podvesti uskršnje pisanice, pilići i zečevi kao simbolske životinje. U našoj Domovini uskrsne pisanice su tradicionalni dar, a predstavljaju simbol života, isti onakav kakav je niknuo u tisućama diljem Lijepe naše zahvaljujući stotinama vukovarskih branitelja koji su svoje živote usadili u temelje naše Domovine.

Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara predstavlja poveznicu između glavnog grada svih Hrvata, Zagreba i stožernog mjesta u stvaranju slobodne i suverene hrvatske države, Vukovara. Mi često za sebe govorimo ‘da smo Zagrepčani rođenjem, a Vukovarci po izboru’. Danas nakon što smo stvorili i obranili Domovinu, želimo pomoći u obnovi i povratku stanovništva u kraj koji ima, nažalost, najveće stope nezaposlenosti, a ogromne potencijale. Sprovodeći projekt, sajamsku priredbu Vukovarski Uskrs u Zagrebu želimo našim sugrađanima izložiti te potencijale. Na 900 četvornih metara izložbenog prostora, građanima i gostima Grada Zagreba predstavit će se 90 izlagača iz gotovo svih krajeva naše Domovine, dok se cijela manifestacija održava uz partnerstvo Grada Vukovara i Turističke zajednice Grada Vukovara.

207141_203825396317429_100000699090531_612848_7488456_n-460

Svečanom otvorenju sajamske priredbe Vukovarski Uskrs u Zagrebu uz mnogobrojno građanstvo nazočili su izaslanik ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti državni tajnik mr. Zoran KOMAR, gradonačelnik Grada Zagreba gosp. Milan BANDIĆ i izaslanica gradonačelnika Grada Vukovara zamjenica gradonačelnika gospođa Danijela STANKOVIĆ.

Predsjednik Udruge u pozdravnom govoru istaknuo je, kako Udruga okuplja izlagače koji imaju što ponuditi građanima Zagreba i njihovim gostima, te da će se ovom izložbeno-sajamskom priredbom moći upoznati sa tradicijskim obrtima koji njeguju šokačke običaje izrade narodnih nošnji. Ujedno, u trenucima kada je hrvatskom tržištu nametnut princip velikih stranih tržišnih centara koji istiskuju sajmove kao tradicionalan oblik gospodarske razmjene, izlagači iz svih krajeva Hrvatske izložiti će autohtone hrvatske suhomesnate specijalitete, vina i rakije, maslinovo i bućino ulje, te cvijeće. Sajam ima ujedno i dobrotvorni i kreativni karakter. Na Sajmu djeluje devet dobrotvornih izlagača, te će njihov prihod biti doniran Dječjem odjelu Opće bolnice Vukovar za nabavku inkubatora. Na Sajmu djeluje i kreativna radionica na kojoj građani, a posebno najmanji, mogu oslikati svoje uskršnje pisanice tehnikom decoupage. U kreativnoj radionici sudjelovali su učenici OŠ A. B. Šimića iz zagrebačke Dubrave pod vodstvom prof. Kujundžića.

208452_203825682984067_100000699090531_612852_5013343_n-460

Sajamsku priredbu otvorenim je proglasila udovica vukovarskog branitelja Fanika JANKO, dok su otvorenje uveličali članovi folklornih i tamburaških skupina iz Grada Vukovara, te vukovarske mažoretkinje. Drugog sajamskog dana, izlagače su posjetili i potpredsjednica Gradske skupštine mr. sc. Tatjana HOLJEVAC i gradonačelnik Grada Županje gosp. Davor MILIČEVIĆ.

208109_203828949650407_100000699090531_612869_888815_n-460

Svi posjetitelji sajma, građani i gosti Zagreba, ponijeli su ugodne doživljaje, a slijedeća sajamska priredba u organizaciji naše Udruge, Svetomihovilski sajam Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara održat će se od 18.-23. rujna na Trgu bana Josipa Jelačića.

Poštovani,

na temelju Odluke 9. sjednice Predsjedništva Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara od 28. siječnja 2011. godine, te 1. sjednice Središnjeg odbora Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara od 1. veljače 2011. godine, a u skladu sa člankom 42. stavak 6 i članak 48. Poslovnika Hrvatskog sabora slodobni smo Vam uputiti prijedlog da sazovete sjednicu saborskog Odbora za ratne veterane i inicirate tematsku sjednicu Hrvatskog sabora na temu provođenja i poštivanja saborske Deklaracije o Domovinskom ratu.

Obrazloženje

Hrvatski sabor je na svojoj sjednici od 27. listopada 2000. godine donio Deklaraciju o Domovinskom ratu u namjeri da zaštiti dignitet istoga, kao i da sačuva dostojanstvo hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Na žalost, svjedoci smo nemilih događaja vezanih uz pokušaj kriminalizacije Domovinskog rata uhićenjem Veljka Marića i Tihomira Purde čime je izravno u cjelosti osporena navedena Deklaracija.

Ovom prilikom ne želimo ulaziti u uzroke Domovinskog rata, o njegovom tijeku i posljedicama jer je sve to opisano u dokumentu saborske Deklaracije, nego nam je namjera skrenuti na pokušaj grubog falsificiranja povijesti kao i povrede svih Konvencija koje su temelj uljudbe suvremenog svijeta. Smatramo da saborski Odbor za ratne veterane, kao radno tijelo koje ima zadatak zaštite žrtava velikosrpske agresije i pobune, kao i zaštite prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji mora reagirati na ove događaje, odnosno neshvatljiva nam je činjenica da sjednica navedenog saborskog tijela nije održana i nije ni u planu, te da se predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane nije oglasio o navedenom ni na tzv. aktualnom prijepodnevu na otvorenju 22. sjednice Hrvatskog sabora.

Kao Udruga koja okuplja preživjele branitelje i članove obitelji poginulih, preminulih i nestalih  branitelja iz Bitke za Vukovar 1991. godine, stožernog mjesta stvaranja suvremene Hrvatske, smatramo da imamo moralno pravo pozvati Vas na reagiranje sazivanjem sjednice, te pozivom da inicirate održavanje žurne tematske sjednice Hrvatskog sabora na temu poštivanja, provođenja i održivosti saborske Deklaracije o Domovinskom ratu u novonastalim uvjetima. Sa nadom da ćete shvatiti našu uznemirenost aktualnim događanjima ne samo zbog naših sudrugova, već i prema pokušaju političke i sigurnosne destabilizacije Republike Hrvatske,

primite naše osobito poštovanje.

U Zagrebu, 07. veljače 2011. godine

PREDSJEDNIK:

DAMIR JAŠAREVIĆ, v.r.

Članovi naše Udruge 26. siječnja organizirali su i podjelili letke u znak potpore uhićenim hrvatskim braniteljima Tihomiru Purdi i Veljku Mariću pred zgradom Hrvatskog sabora neposredno prije 22. saborske sjednice. Tihomir Purda uhićen je 05. siječnja 2011. godine na graničnom prijelazu Županja-Orašje te se nalazi u ekstradicijskom pritvoru u Zenici i čeka moguće izručenje za suđenje za navodni ratni zločin nad ranjenicima, dok je Veljko Marić uhićen na bugarsko-srbijanskoj granici 18. travnja 2010. godine te mu se pred Višim sudom u Beogradu sudi za navodni ratni zločin nad civilima, ranjenicima i bolesnicima koje je počinio u rujnu 1991. godine u Grubišnom polju.

Nakon podjeljenih letaka saborskim zastupnicima i članovima Vlade, vodstvo naše Udruge predsjednik Jašarević, dopredsjednik Pučak i tajnica Udruge Gregurić nazočili su otvaranju 22. sjednice Hrvatskog sabora. Članovi naše Udruge sa galerije su pratili aktualni sat i raspravu, posebno na temu ‘Slučaj Purda’.

Prosvjedi u znak potpore vukovarskom branitelju Tihomiru Purdi nastavljeni su i 31. siječnja prilikom posjeta bosanskohercegovačkog Predsjedništva predsjedniku Josipoviću. Nasuprot ulaza u Ured predsjednika dočekao ih je transparent u znak potpore uhićenom suborcu i skupina branitelja.

Ujedno, članovi Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara organizirali su 11. veljače mirni prosvjed u znak potpore Tihomiru Purdi ispred bosanskohercegovačkog veleposlanstva u Zagrebu. Tom prilikom je veleposlaniku Bosne i Hercegovine gospodinu Vladimiru RASPUDIĆU urućena prosvjedna nota hrvatskih branitelja u kojoj stoji -

Okupljeni na današnjem prosvjednom skupu ispred Veleposlanstva Bosne i Hercegovine najoštrije protestiramo protiv pravnog terora nad našim prijateljem, gospodinom Tihomirom Purdom, koji je već 40 dana izložen iživljavanju pravosudnih organa spomenute države.

Činjenice koje su sasvim jasne jest, da je na djelu smicalica pravosudnih organa treće države, u ovom slučaju Republike Srbije, ostavlja nas zaprepaštenim nad činjenicom da bosanskohercegovački sud ne uočava činjenicu da je riječ o najgrubljem kršenju ljudskih sloboda i prava, stečevina ne samo suvremene demokracije nego i kršenju svih normi prava jer su navedeni dokazi izvedeni torturom i mučenjem u srbijanskom logoru i pravno su nevaljani.

Sporost rješavanja problema koji ulazi već u 40. dan boravka u kaznionici ostavlja traga nad građaninom RH koji je teško bolestan od izvođenja tzv. dokaza što je na njegovom zdravlju ostavilo trajnog traga, te zahtijevamo njegovo puštanje na slobodu iz humanitarniih razloga.

Putem Veleposlanstva BiH u Zagrebu upućujemo najdublji prosvjed bosanskohercegovačkoj vlasti i pravosuđu, te apeliramo na javnost i medije navedene države da pomognu u oslobađanju Tihomira Purde i njegovom povratku obitelji jer navedena događanja trajno zasjenjuju odnose dviju država.

Izaslanstvo Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara, predsjednik Damir JAŠAREVIĆ, dopredsjednik Damir PUČAK i tajnica Zorica GREGURIĆ, u pratnji istaknutog zagrebačkog odvjetnika Željka DUMANČIĆA 19. siječnja primio je ministar pravosuđa gosp. Dražen BOŠNJAKOVIĆ. Povod prijema kod ministra Bošnjakovića bilo je uhićenje vukovarskog branitelja Tihomira PURDE koji je uhićen 5. siječnja na graničnom prijelazu Županja-Orašje, a sve na temelju međunarodne tjeralice za navodni ratni zločin koji je izdala Srbija.

p19-01-11_1040-460

Naša Udruga iznijela je ministru činjenicu da ‘Slučaj Purda’ sigurno neće biti jedini jer postoje saznanja da Srbija navodno potražuje još 340 hrvatskih branitelja za navodne ratne zločine. Izaslanstvo naše Udruge iznjelo je činjenicu ministru Bošnjakoviću da postoje slučajevi hrvatskih branitelja koji su pred srbijanskim vojnim sudovima osuđeni za dezerterstvo iz tadašnje JNA, te da je mogući scenario da srbijansko pravosuđe uputi hrvatskim državnim tijelima zahtjeve za izdržavanje njihovih kazna zatvora u Srbiji. Ujedno, ministar Bošnjaković upoznat je sa idejom Udruge  o osnivanju ‘Centra za istraživanje ratnih zločina’, te je cijelom projektu dao punu podršku.

Predsjednik naše Udruge Damir JAŠAREVIĆ i tajnica Udruge Zorica GREGURIĆ nazočili su obilježavanju Dana mirovnih inicijativa u Velikoj vijećnici Gradske skupštine Grada Zagreba u organizaciji Udruge žena u Domovinskom ratu. Danom mirovnih inicijativa obilježava se apel majki za otpuštanje njihovih sinova koji su kobne 1991. godine bili na odsluženju vojnog roka u tadašnjoj tzv. JNA. Sama inicijativa tada je krenula iz Zagreba gdje je 64 000 građana potpisalo njihov apel u samo dva dana, a ubrzo se proširila na cijelu Hrvatsku. Apel je potom predan tadašnjem predsjedniku Predsjedništva SFRJ Stjepanu Mesiću sa namjerom da ju isti urući načelniku Generalštaba generalu Veljku Kadijeviću.

Prilikom obraćanja gospodina Mesića, koji je bio pozvan da predoči činjenice oko navedenog događaja, bivši hrvatski predsjednik dotaknuo se teme oko mogućih i navodnih zločina hrvatskih branitelja tokom Domovinskog rata. Taj njegov neprimjeren govor oko promašenosti teme govora, kod predsjednika naše Udruge nije naišao na odobravanje, te je u znak protesta napustio dvoranu, a njegov primjer slijedili su i veći broj gostiju i uzvanika.

Danas, 15. siječnja 2011. godine, kada se obilježava 19 godina od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, naš suborac Tihomir Purda leži u bosansko-hercegovačkom pritvoru čekajući suđenje za navodne ratne zločine u Bitki za Vukovar. Članovi Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara, oni koji su ‘Zagrepčani rođenjem, a Vukovarci po izboru’ vraćaju se u mislima na 15. siječanj 1992. godine kada su boravili u srbijanskim koncentracijskim logorima u Sremskoj Mitrovici, Stajićevu, Begejcima, Aleksijcu, Šidu, Beogradu i drugim gradovima na prostoru Srbije. I danas, kao i tog dana, istovremeno nas prolazi osjećaj ponosa i oduševljenja, kao i nemoći i srdžbe. Nemoćni smo i ogročeni da se jednog od nas uhićuje, pritvara, sumnjiči i optužuje da je u, s hrvatske strane, jednoj časnoj bitki kao što je Bitka za Vukovar počinio ratni zločin i pitamo se - Tko je slijedeći? Ratna i logorska braćo, sjetimo se naših ‘obrada’ i psihičkih i fizičkih tortura koje smo prolazili tih dana - ‘koliko smo se ogriješili o kazneni zakon, kako smo rušili državu’ i slično. S druge pak strane, sretni smo i ponosni što smo bili oni koji su stvarali, branili i obranili samostalnu i suverenu hrvatsku državu i da naša žrtva nije bila uzaludna, kao što nije bila uzaludna ni žrtva onih koji su dali najviše što su mogli, onih koji su utkali svoje živote u temelje hrvatske države.

Republika Hrvatska još je 25. lipnja 1991. godine raskinula sve državno-pravne sveze sa bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom. Republika Slovenija, koja je sa Hrvatskom krenula u razdruživanje, odmah nas je slijedeći dan priznala, dok se na ostale države čekalo do 19. prosinca kada je Hrvatsku priznao Island, odnosno do siječnja 1992. godine. Republiku Hrvatsku 13. siječnja je priznao Vatikan, 14. siječnja San Marino, a onda, 15. siječnja 1992. godine SR Njemačka i ostale članice tadašnje Europske zajednice, te Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države, a zatim je 17. veljače uslijedilo priznanje Rusije i 07. travnja Sjedinjenih Američkih Država što je na kraju i rezultiralo prijemom Hrvatske u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. godine. Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran 15. ožujka, a afrička Egipat 16. travnja 1992. godine.

Dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik Republike Hrvatske u obraćanju naciji i medijima tog dana je između ostalog izjavio - ‘Današnji dan, 15. siječnja 1992. bit će zlatnim slovima uklesan u sveukupnu četrnaest stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.’